Sinoć je na pozornici na Trgu dr. Franje Tuđmana prikazana sva raskoš nekih od hrvatskih povijesnih postrojbi. Njihovo se oblikovanje povezuje već po samom dolasku Hrvata u ove krajeve, kako na moru, tako i na kopnu. Većinom su služile za obranu od raznih osvajača kojih na ovim prostorima nikada nije nedostajalo. Mnoge su se postrojbe održale do današnjih dana (Bokeljska mornarica koja je nastala 809. godine), a neke su se nažalost i ugasile.
Stvaranjem države Hrvatske obnovio  se rad mnogih povijesnih postrojbi (u nekim su ih gradovima poticale  gradske vlasti) koje u svojim gradovima nastupaju u gradskim svečanostima ili u vrijeme crkvenih blagdana u procesijama. Tako su se vinkovačkoj publici sinoć predstavili Trenkovi panduri iz Požege,  HGD "Sv. Cecilija" s Korčule te Sokolska garda iz Vinkovaca, no i zanimljiva klapa "Pulena" s Korčule. 7 muškaraca i jedna djevojka (kao sedam mornara i jedna sirena) članovi su klape "Pulena" koja je osnovana  u ožujku 2008. Pulena predstavlja kip žene koji se stavlja za sreću i mirno more  na provu broda. Tako "Pulena" mirno plovi klapskim morem, a sa svojim pjesmama iz korčulanskoga kraja  pitko su doplovili   i do srca vinkovačke publike.

Trenkovi Panduri   dio su hrvatske vojne povijesti. Osnovao ih je 1741. godine barun Franjo Trenk uz podršku kraljice Marije Terezije Bila je to vojska rane ratne povijesti Europe. Neobični u izgledu odore, u njezinom šarenilu, koji je imao  za cilj psihološki pritisak na neprijatelja. Tim više što su za vrijeme prodora Trenkovi Panduri bili prva vojska u Europi koja je u svom sastavu imala vojnu glazbu. Banda je svirala glazbu orijentalnog prizvuka. Danas u Požegi, Povijesna postrojba "Trenkovi panduri" nastavlja tradiciju "trenkove bande".

Mnogi će se složiti kako je to bila večer otoka Korčule. Moreška je bojni ples s mačevima koji su Korčulani sačuvali i slave kao  tradiciju viteških igara. Izvodi  se jedino u gradu Korčuli i to već preko 4 stoljeća. Pretpostavlja se da je Moreška došla iz Španjolske, a da se u Korčuli počela igrati u 16. stoljeću kao uspomena na obranu od zloglasnoga alžirskoga vojskovođe Uluz-alija. Vinkovčani su uživali u iznimno uigranom plesu koji  izvode dvije skupine plesača u crvenim i crnim odorama, a bore se za naklonost Bule, zaručnice Bijeloga kralja Osmana, koju je oteo crni kralj Moro. Dvanest parova "moreškanata" u živopisnim kostimima izvode plesne figure i "tuku" se mačevima, ubrzavajući ritam svojih pokreta i uzajamno se natječući u vještini mačevanja u sedam plesnih figura ili "kolapa", koji završavaju pobjedom Bijeloga kralja i trijumfalnim krugom njegove bijele vojske. Moreška je postala poznata diljem Europe čemu su pridonijele i brojne izvedbe u zemlji i inozemstvu, na festivalima mačevalačkih igara, turističkim sajmovima i drugim folklornim priredbama.

Cijelom su programu pridonijeli i članovi udruge Hrvatski sokol iz Vinkovaca a okosnica njihovog  postojanja je počasna Sokolska garda koja broji do 50 pripadnika, sastavljena od studenata i drugih djelatnika. Sokol u svojim redovima mora imati ljude koji se odlikuju karakterom, plemenitošću i izobrazbom, a nikada ljude koji se hoće s pomoću sokola dovinuti do kakvih časti ili osobne koristi. U počasnoj sokolskoj gardi postoje 44 povijesne počasne sokolske odore koja se sastoji od kape koja je od crnog krzna sa pozlaćenim amblemom sokola te sokolskim perom, bijele slavonske košulje, jahaćih tamnih hlača koje su također ukrašene ukrasima od zlatnih niti, pelerine koja se nosi na lijevom ramenu koja je također ukrašena zlatnim nitima, čizme koje su napravljene od crne kože također jahačke, te od ostale opreme poput širokog remena sa srebrnom kopčom na kojem se nosi sablja. Časno su stajali i prizvali duh prošlog vremena sjajno  ga predstvaljajući na pozornici 44. vinkovačkih jeseni.