Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2

Svečanost otvorenja

PRIREDBA U ČAST SVEČANOGA OTVORENJA

 

Tom se priredbom nastoji pred suvremenoga čovjeka donijeti slike Slavonije i njezinih ljudi; želi se pokazati kako su se u divne, široke zelene krajolike uplele radosti običaja, smisao za humor, tambura i gajde, dvojnice i samica – pokretači kola i pjesme. 

 

„EJ, ŠIROKI SLAVONSKI SOKAČE!“

 

U svojem predavanju na temu „Selo u hrvatskoj književnosti“ održanom 1914. godine u Rijeci, Joza se Ivakić obratio nazočnima sljedećim rečenicama:

 

- Al' hajdemo, gospodo, u slavonsko selo! Evo, mi se primičemo…

Raširio se prostrani sokak, po sredini krcat prašinom, a sa strana obrastao zelenom travom i okićen čitavim nizom golemih dudova – raširio se, kao da hoće pokazati, da svakoga dobroćudno prima u okrilje svoje…

Ej, široki slavonski sokače!

 

Ta rečenica, poklik izravnoga obraćanja slavonskome sokaku – ovogodišnja je tema priredbe Svečanog otvorenja 46. Vinkovačkih jeseni.

Opisivati selo i seoske ljude voljeli su mnogi pisci, a ovaj će scenarij „oživjeti“ pisce Vinkovčane: Josipa i Ivana Kozarca, Jozu Ivakića, zatim Josipa Kosora, Meštrovićeva zemljaka, koji je odgojen u Slavoniji. Čut će se i glas pučkog pisca I. Jemrića – Rusa, čije je djelo, u svojoj jednostavnosti dojmljivo i zbog toga što ima svevremensko značenje.

Uz temu sokak idu i bećarci, jednostavne pismice o povijesti, događajima, voljbi i mržnji, irošenju, čekanju i sastancima, o inočama… a o svemu tome pričalo se na sokacima. Pučki je pjesnik rekao:

Kad bi mali sokaci pričali,

velike bi tajne otkrivali.

U scenariju ove priredbe Svečanog otvorenja Jeseni neće ni izdaleka biti iscrpljene sve zgode i nezgode što su se događale na slavonskom sokaku (šoru, drumu), nego je samo, u glavnim crtama, skicirano nekoliko fragmenata iz života Slavonaca, kojima je onovremeni sokak bio prozor u svijet. Već je Josip Kozarac prekinuo sa starim moralnim dogmatizmom i nasrtljivim tradicionalizmom, ne mareći za kritike moralista koji su se uzbunili kad je izašla „Tena“ i zgražajući se govorili: „Kako se može tako šta iznositi!“ Slijedeći Kozarčevo djelo u scenarij priredbe Svečanog otvorenja 46. Vinkovačkih jeseni uvršten je ulomak iz monodrame „Lipa si, Teno“, a izvest će ga glumica Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka, Sandra Lončarić Tankosić pratnju TS „Prijatelji“ i violiniste Kirila Naumova. Još će jedan ženski lik, Ivakićeva majstorica Ruža Golubićka, pokazati znatiželjnim promatračima na sokaku da želi neovisnost o ljudima, o prilikama na selu, o tradicionalnoj konvenciji, da hoće živjeti onako kako njena duša želi, a utjelovit će ju akademska glumica Tatjana Bertok-Zupković. Taj je lik dokaz postojanja posebitosti, ali i toga da su se na slavonskom sokaku događale promjene, što je bila mogućnost za pokazivanje činjenice. „Čovjek je svjedok onoga svijeta u kojem živi.“ U sceni Torbar bit će prikazan običaj iz starine: kupovanje sitne robe na sokaku. Nakon obilaska seoskih sokaka torbar (Đani Stipaničev) će reći da nije pogriješio onaj tko je Slavoniju nazvao zemljom plemenitom, a takvom ju čine njezini ljudi te će uz TS „Berde band“ zapjevati: Znam da negdje na svijetu mjesta ima gdje žive dobri ljudi, koji žele da cijela naša zemlja bude sretna, a cijeli svijet da postane bajkovita zelena livada iz sna.

Ivakić je naglasio da je široki slavonski sokak dobroćudno primao svakog u okrilje svoje. Pokazat će se to u epizodnoj sceni na sokaku u kojoj Ciganin tješi Šokca kojemu su oduzeli zemlju, a on ju je obrađivao srcem. U životu Roma sasvim je drukčije jer oni, pjevajući, putuju svjetskim širinama te će Cigansku noć otpjevati Miroslav Živković uz pratnju TS „Berde band“. Ulogu savjetnika Roma preuzet će akademski glumac Boris Svrtan, a slavonsku dušu oslikat će akademski glumac Mile Ognjenović i pjesmom – da kakvom drukčijom nego bećarcem – odgovoriti svojem savjetniku:

Dok je pjesme i žitnog Posavlja, Slavoniju baja ne ostavlja!

 

Kozarčev junak Đuka Begović, također razmišlja o zemlji: „Gdi smo mi, Šokci, za zemlju stvoreni?...Mi smo čeljad…'hola!“ Čut ćemo ga u interpretaciji akademskog glumca Darka Milasa u epizodi divana (razgovora) kod čiča Pane, na sokaku, gdje će se, uz pomoć, did Tunje i bać Roke prikazati sukob Đuke Begovića sa sredinom u kojoj živi, ali i nostalgična slika stare, patrijarhalne Slavonije.

 

Likove slavonskih žena, onih koje žive tradicionalnim načinom života, oslikat će akademske glumice Vesna Tominac-Matačić i Ana Stanojević. Apoteozu sokaku kazivat će akademski glumac Vladimir Andrić i glumci amateri: Josipa Turi, Jelena Dretvić, Marko Sabljaković i Domagoj Kurtović.

MPG „Lipa“ – Vinkovci toplim će nas pjevanjem Milkine kuće na kraju (sokaka) uvesti u priredbu, a momci i djevojke oživjet će sjećanje na sokake pjesmom i igrom u izvedbi FA „Lisinski“ – Vinkovci i HGKD „Dunav“ – Vukovar. U kolu će se čuti „glasovi koji se vuku kroz sva pokoljenja roda našega i vežu nas – današnje ljude s ocima našim iz davnih davnina…“

 

Uvod u igranje kola za mjesečine na sokaku, kad sunca nema „koje sve, bez opraštanja, svijetu otkriva i prokazuje“ – bit će pjesma Sinoć kad je pao mrak, a otpjevat će je ŽPS „Jagode“ – Rokovci-Andrijaešvci i MPS „Paorija“ – Tordinci. ŽPS „Vranovke“ – Vranovci prisjećat će se mladosti uz pjesme Djevojačka jesen i Alaj volim kola i ponjavce, ŽVA „Nene“ – Bošnjaci izvest će pjesmu S onu stranu Bosuta. ŽPS KUD-a „Slavko Mađer“ iz Cerića pjesmom: Pala rosa svuda po sokaku pokazat će kako je slavonski sokak motivirao književnika koji pripada umjetničkoj književnosti, Slavonca, Pavla Blažeka.

Nezaobilazni su i zvuci gajdi koje su se mogle čuti na sokacima, a o gajdašima će pjevati i svirati Hrvatski gajdaški orkestar.

 

Tko je znao što je kolo, tko je srca imao, tko je srcu želio ugodit – pokazivao je to i u kolu Mladi kovač kuje. Kolo će zaustaviti bubnjar/dobošar, čitajući obavijest iz života Slavončeva za vrijeme Vojne krajine, kad su pravoužitnici morali zbrinuti vojnike carske vojske do njihova odlaska preko Save u rat, u Bosnu. Slavonski su se mladići također morali odazvati onovremenskom pozivu vojne trube i uz zvuke koračnice otići na prostor gdje se uvijek potvrđuje činjenica koju naglašuje češki vojnik: „Svi su ratovi isti; ili se vratiš ili ne vratiš!“ Svi su obveznici prolazili sokakom pa će TS „Dike“ zapjevati Ovim su šorom prolazili svati, a u rat djevojke ispraćale momke. Povijesnu temu rastanka na suvremen će način opjevati „Opća opasnost“ i TS „Patria“, a na tradicionalan – ženske pjevačke skupine uz stihove „najbolje djevojačke tužaljke“: Savo, vodo, pozdravi mi dragog…

 

Stjepan Jeršek-Štef postavit će pjesmom pitanje Hoćeš li me, Slavonijo, svojim sinom zvati? namjesto Jaroslava Beraneka - Čeha, kojega će utjeloviti akademski glumac Vjekoslav Janković. Priredbu će zaokružiti šokačko kolo „onako za jeseni rane… kad su se poslovi ljetni uglavnom posmirivali, vrućina prestala, umor i brige popustile, a mladež sama na sokaku…“ uz vinkovačke „Bosutske bećare“ zajednički pjeva:

 

Nikud neću sa rođenog praga,

za te živim, Slavonijo draga!“



Partner manifestacije


Više o sponzoru saznajte na stranicama
www.pbz.hr

Sponzor svečanog otvorenja


Više o sponzoru saznajte na stranicama
www.hep.hr

Sponzor dječjih jeseni


Više o sponzoru saznajte na stranicama
www.crosig.hr

Sponzor mimohoda


Više o sponzoru saznajte na stranicama
www.pik-vinkovci.hr

Sponzor sokaka


Više o sponzoru saznajte na stranicama
www.lasko.eu/hr

Sponzor urbanih jeseni


Više o sponzoru saznajte na stranicama
www.coca-cola.hr

Sponzor Hip hop na Orionu


Više o sponzoru saznajte na stranicama
www.hellenergy.com

Sponzor folklornih večeri


Više o sponzoru saznajte na stranicama
www.hrvatskitelekom.hr/

Prijatelj jeseni


Više o sponzoru saznajte na stranicama
www.ina.hr

jumbo plakat